Igranje na sreću, sportsko klađenje, igranje kartaških igara, poker aparati, rulet, internet klađenje najčešće su vrste kockanja koje upražnjavaju stanovnici Srbije.
Pored Državne lutrije Srbije, na listi Uprave za igre na sreću Ministarstva finansija nalazi se još poduži spisak firmi koje nude različite vidove kockanja.
Tako, na primer, dozvolu da drži automate ima 61 srpska firma. Kladioničarskim poslom na teritoriji Srbije bavi se 19, a onlajn klađenjem 28 firmi. Za posao igračnica registrovane su dve firme, a različte nagradne igre u robi i uslugama tokom ove godine organizovalo je još pedesetak firmi.
Podaci Uprave za igre na sreću kažu i da na teritoriji Kragujevca ima 89 kladionica i kockarnica.
Istraživanje Batuta iz 2018. godine pokazuje da 55 odsto stanovnika Srbije igra igre na sreću, gotovo petina (19%) odlazi u kladionice, dok oko 5 procenata odlazi u kazina ili kocka na slot aparatima.
Koliko u Srbiji ima zavisnika od kockanja precizni podaci ne postoje.
Kada se o kockanju u javnosti govori najčešće se pominju mladi, međutim na njega nisu imuni na najstariji Kragujevčani.
– Među mušterijama koje igraju različite igre na sreću 70 odsto su penzioneri, kaže Jasmina Mićković prodavačica u jednoj od kragujevačkih trafika.
Među najstarijim sugrađanima najpopularniji su Loto, Bingo, ali i različite greb-srećke.
– Većini je igranje ovih igara zabava. Ali ima onih koji sa igraju velikim uzbuđenjem, pa se mole, izvode neke svoje rituale. Neki ostaju po sat vremena igrajući „grebalice“ i nadajući se dobitku. Ima onih koji dovode unučiće da izaberu ili „ogrebu“ srećku, priča Jasmina Mićković.
Najstarijih sugrađana ima i u sportskim kladionicama i kockarnicama.
– Volim fudbal oduvek i pratim utakmice, pa mi je ovo dodatna zabava. Uglavnom se kladim na sitne iznose, više iz zabave. U penziji sam imam vremena, a u kladionici uvek ima društva, kaže Tomislav, šezdesetosmogodišnji Kragujevčanin.
Svetska zdravstvena organizacija je još 1980. godine patološko kockanje definisala kao poseban mentalni poremećaj, kod koga je izražen poremećaj kontrole impulsa i ponašanja.
Na početku se svi kockaju iz zabave, zbog dobitka i uzbuđenja koje im stvara, no upravo taj osećaj uzbuđenja, kažu stručnjaci, vodi u zavisnost.
Po rečima Andreje Boškovića, psihologa i psihotarapeuta zaposlenog u Domu zdravlja Kragujevac, zavisnost od kockanja jača je i od zavisnosti od heroina.
– Problem je što kod nas ljudi uglavnom nisu svesni da kockanje može da se razvije u bolest zavisnosti. Ovaj problem dodatno komplikuje činjenica da je sa masovnom upotrebom mobilnih telefona ono postalo znatno dostupnije nego ranije. Više ne morate da odete u kockarnicu ili kladionicu već je sve već tu u vašoj kući – jer su kartica i mobilni telefon su sve što vam je potrebno, kaže Bošković.
Zavisnost od kockanja se, kaže Bošković, razvija prilično individualno, pa i lečenje zahteva individualan pristup.
– Neki ljudi u lečenje krenu tako što „preseku“ i prestanu da se kockaju i nakon toga potrebna im je stručna pomoć da u toj odluci istraju. Kod nekih sam čin prestanka dolazi kasnije. Prosto zavisi od strukture ličnosti. Pojednostavljeno rečeno onaj ko je temeljan u svemu biće temeljan i u zavisnosti, kaže Bošković.
Dodaje da njegovo iskustvo govori da na lečenje od patološkog kockanja najčešće dolaze osobe starosti od 23 do 55 godina.
– Nisam imao mnogo klijenata koji su starijeg životnog doba. Penzineri koji borave u kladionicama generalno gledano bolje stvari drže pod kontrolom, kod njih je to više ubijanje vremena, jer su to ljudi koji su dovoljno zreli. Mladi su svakako pod većim rizikom da razviju zavisnost od kockanja, navodi Bošković.
Posledice kockanja nisu samo finansijske ili porodične. Mogu biti izdravstvene.
Istraživanja pokazuju da veliki procenat kockara ima ozbiljne probleme sa alkoholom i drogama. Često su oboleli i od depresije.
Kockanje je povezano i sa većim zdravstvenim problemima kao što su srčani problemi i oboljenja jetre, a predstavlja i značajan rizik po život jer broj pokušaja i izvršenja samoubistva kod kockara nije zanemarljiv.
Nove zakonske obaveze za priređivače igara na sreću
Skupština Srbije nedavno je usvojila izmene i dopune Zakon o igrama na sreću, kojima se uvode nove obaveze za kladionice i kockarnice, a čiji je cilj prevencija patološkog kockanja.
Tako je, na primer, obaveza svakog priređivača da unutar objekta, kao i sa spoljne strane objekta u kome priređuje igre na sreću, na ulaznim vratima ili u neposrednoj blizini ulaznih vrata, istakne poster veličine 100×80 centimetara, na kojem se nalazi odgovarajući tekst o prevenciji bolesti zavisnosti, kao i kontakt podaci ustanove koju je ministarstvo nadležno za poslove zdravlja sertifikovalo za lečenje bolesti zavisnosti od igara na sreću.
– Isticanjem postera samo unutar objekta ne ostvaruje se željeni stepen društvene odgovornosti, te se predloženom izmenom omogućava bolja vidljivosti upozorenja o bolesti zavisnosti i zabrani učestvovanja u igrama na sreću za maloletna lica pre nego što se uđe u objekat, navodi se u obrazloženju odluke.
Propisana je i zabrana služenja hrane i alkoholnih pića preko 5% alkohola u kladionicama i automat klubovima (osim u igračnicama), na koji način se direktno utiče na smanjenje vremena igrača provedenog u objektima za igre na sreću i smanjuje štetan uticaj na igrača, kao i na rizik od prekomerne potrošnje sredstava.
Pored toga, propisano je i da udaljenost kladionice od zgrade obrazovnih ustanova (osnovnih i srednjih škola) koje pohađaju deca, maloletnici i mlađi punoletnici do navršene 19. godine života ne može biti manja od 200 metara.
Izvor: Pressek.